Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Bagrem
Robinia pseudoacacia

Taksonomija

  • Carstvo: Plantae
  • Razdeo: Magnoliophyta
  • Klasa: Magnoliopsyda
  • Red: Fabales
  • Porodica: Fabaceae
  • Rod: Robinia
  • Vrsta: Oxyacantha

Bagrem je listopadno drvo koje je poreklom iz jugoistočnog dela SAD, ali je areal ove vrste proširen na Severnu Ameriku, Evropu i Aziju. U nekim područjima se smatra invazivnom vrstom.

Opis biljke

Koren je dobro razvijen. Stablo može da naraste do 25 m, a debljina mu može biti do 50 cm. Kora je tamnosmeđa i izbrazdana. Otrovna je. Izdanci su dugi i šiboliki, crvenosmeđi, glatki i sjajni i ravnomerno rebrasti. Na njima su parovi spiralno raspoređenih trouglastih trnova, koji su krupni,jaki i zašiljeni. Između dva trna nalaze se pupoljci koji su na taj način skriveni. Lisni ožiljak je mali i nepravilno potkovičastog oblika. Krošnja je prozračna, okruglog ili duguljastog oblika. Listovi su neparno perasto složeni i čini ih 9 - 12 eliptičnih liski, dugih 2-6 cm i 1 - 3 cm širokih na 1 - 4 mm dugim peteljčicama. Sam list je dug do 10 - 30 cm. Bagrem spada u uskolisne biljke. Cvetovi u grupama od 15 do 20 formiraju viseće grozdaste cvasti duge do 20 cm. Lepo mirišu i medonosni su. Cveta od aprila, ukoliko je toplije vreme, do maja ili juna. Plod je spljoštena i gola mahuna tamnosmeđe boje, preko 10 cm duga i skoro 2 cm široka. Drška ploda je kratka. U mahuni se nalazi 4 - 10 semena. Seme je bubrežastog oblika, dugo 2 - 3 mm, tamnosmeđe i može imati pege, sa tvrdom semenjačom koju klica teško probija.

Areal

U Severnoj Americi raste u Pensilvaniji, na Apalačkim planinama do severne Džordžije, u južnom Ilinoisu, jugozapadnoj Indijani i Arkanzasu. U Evropu je prvi put unesena u Francusku, početkom 17.veka .

Značaj

Bagrem je veoma značajan za pčelarstvo, jer pčele sa njegovih mirisnih cvetova prave divan rani med. Niske grane i izdanci bagrema omiljena su hrana kozama. Osušeni list bagrema služi kao lisnik i koristi se kao hrana sitnih domaćih životinja (ovaca, koza) u zimskom periodu. Drvo bagrema koristi se kao tehnička građa, najčešće za izradu ograda, ali za izradu krovnih konstrukcija i stubova za šalire, kod podizanja voćnjaka malinara i kupinara. U građevinarstvu se koristi i za izradu parketa koji ima lepu žutu boju. Bagrem je takođe i vrlo kvalitetno ogrevno drvo.

Uzgoj

Prilagođava se svakom tipu zemljišta, pa se ovom vrstom pošumljuju tereni poput peščara i bujičnih područja, ali i goli tereni. Ima čestu i raznoliku upotrebu u hortikulturi, na primer za drvorede ili žive ograde.

Narodna imena

U narodu bagrem nazivaju još i: akacija, akač, bagra, bagrema, beli bagrem, belo drvo, gospodinov trn, egiptonska tmina, kralj, kraljevo drvo, krunčica, morska drača, nerod, robinija, signojka, stambolska drača, hacija itd.

Literatura

  1. Šilić Č. 1990. "Ukrasno drveće i grmlje", Zavod za udžbenike i nastavna sredstva: Beograd.

Linkovi

Pripremila: Kristina Tolić, IV-4

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |