Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Lastin repak
Papilio machaon

Taksonomija

  • CARSTVO Animalia
  • KOLENO Arthropoda
  • RAZRED Insecta
  • RED Lepidoptera
  • PORODICA Papilionidae
  • PODPORODICA Papilioninae
  • ROD Papilio
  • VRSTA Machaon

Opšti opis

Lastin repak je naziv za leptire iz porodice Papilionidae. Ime su dobili po karakterističnim produžecima na zadnjim krilima koji se obično nalaze u nivou trećeg medijalnog nerva i liče na rep laste. Zadnja krila su odmaknuta od tela.Dužina tela odrasle jedinke iznosi oko 35 mm, dok raspon krila varira između 80 i 90 mm. Ženke su veće od mužijaka. Ovi leptiri su brzi i vešti letači.

Krila ovih leptira mogu biti raznih boja, u zavisnosti od vrste. Lastin repak koji živi kod nas najčešće je svetlo žute boje sa crnim produžecima, crnim šarama po obodu krila, uz telo a crne linije prate i nervaturu krila. Na sastavu zadnjih krila se nalaze dve crvene tačke a uz crne pruge ima plave boje.

Gusenice (larve) su im dosta krupne, duge i do 5 cm, imaju sitne čekinje pa izgledaju kao da ih nemaju. Imaju pet pari lažnih nogu. Boja gusenice je zelena sa crnim i crvenim šarama. Glava je manja od grudnog dela i često je u njega uvučena i ima narandžaste rogove. Na grudima se nalazi mirisna žlezda koja se zove osmeterijum. Ona može da se uvlači u telo gusenice a kad je izbačena ima oblik slova "V" i služi za odbranu od grabljivica.

Stanište i rasprostranjenost

Lastin repak je prilično rasprostranjen. Ima ga na prostorima srednje i južne Evrope, zapadne i srednje Azije i severne Afrike. Naseljava livade, močvare,parkove pa i agroekosisteme. Kod nas se može videti od aprila do septembra.

Ishrana i način života

Lastin repak je isključivo biljojed, hrani se biljkom. Foeniculum vulgare(morač ili divlja mirođija). Svaki leptir ima svoju teritoriju koju brani od drugih leptira, i drugih insekata pa čak manjih ptica.

Razmnožavanje

Leptiri imaju odvojene polove. Nakon oplođenja ženka polaže jaja na lišće šargarepe, peršuna i drugih biljaka. Iz jaja se izlegu male zelenkaste gusenice sa crnim i crvenim šarama i počinju da se hrane. Posle nekog vremena, kad larva poraste i bude spremna za preobražaj, pretvara se u lutku, učauri se,pričvrsti za stabljiku neke biljke i tako miruje nekoliko nedelja. Tokom mirovanja, larva je ranjiva, postaje laka meta za grabljivice. Zato je ova vrsta razvila svoj sistem odbrane. Naime, čaura u kojoj se nalazi jedinka je napravljena tako da liči na list.Kada je preobražaj gotov, iz čaure izlazi mladi leptir i on kasnije počinje sa stvaranjem nove generacije. Tokom jedne godine se izlegu 2-3 generacije.

Ugroženost

Ako isključimo njihove prirodne neprijatelje - ptice, pčele i druge insekte, ova vrsta je ugrožena zbog upotrebe pesticida, uništavanja staništa. Zbog svoje lepote, jako su privlačni naučnicima koji su ih dobro proučili ali su kolekcionari velika pretnja za njihov opstanak i plaćaju velike količine novca za ulovljene primerke.

Linkovi

  1. dizajnzona.com
  2. wikipedia
  3. svetbiljaka.com
  4. naturefg.com

Pripremila: Jelena Trkulja, IV-3

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |