Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Vilin Konjic
Odonata

Taksonomija

  • Carstvo: Animalia
  • Klasa: Insecta
  • Red: Odonata
  • Tip: Arthropoda
  • Porodica: Aeshnidae
  • Rod: Anax

Opšti opis

Odrasle jedinke vilinskih konjica su dugačke oko 80 mm, dok im je raspon krila i do 110 mm. Larve su u proseku dugačke oko 50 mm. Imaju dva para prozirnih krila koja se prelivaju u svim duginim bojama. Tela su im dugačka i vretenasta, ponekad debljine igle, a boje i šare variraju od porodice do porodice. Od jasno plavih, preko crvenih i zelenih sa smeđim pegama do žutih. Noge su im duge i nazubljene, a oči složene, sastavljene iz više od 30.000 prostih očiju i ispunjavaju im celu glavu dajući im gotovo komičan izgled. Pomoću ovakvih očiju vid im ostaje jasan i u brzom letu, a glava im je pokretna za gotovo 360 stepeni.

Brzina

Vilin konjic je neverovatno brz: dok leti iznad vode razvija brzinu od tridesetak kilometara na sat (poređenja radi: pčela leti deset, a muva svega sedam kilometara na sat). Međutim, na kraćim razdaljinama vilin konjic može iz mesta da jurne brzinom preko 90 kilometara na sat. Entomolozi kažu da on može da poleti "punim gasom" čitavih 135 kilometara na sat. Tada je brži od vetra i može da se utrkuje sa automobilima manje kubikaže (na primer sa fićom). Ne treba potcenjivati vilinog konjica ni na duže staze - mornari su ga viđali oko brodova i do 300 kilometara udaljenih od obale.

Stanište

Vilin konjic je slatkovodni insekt, pa se nalazi uglavnom oko plitkih jezera sa slabijom vegetacijom. Budući da više od pola svog života provede kao larva (nimfa), ne može se sresti nigde sem na dnu omanjih jezera ili reka gde se hrani.

Metamorfoza

Metamorfoza vilinskih konjica je nepotpuna. Kada se izlegu, larve brzo napreduju u toku leta, prolaze kroz seriju preobražaja i dobijaju konačan izgled tokom jeseni sledeće godine kada ulaze u  'dijapauzu’ (oblik zimskog sna) da bi se sledeće godine pojavili u rano leto kao odrasle jedinke. U prvim stadijumima larve žive u vodi. Posle dijapauze, konačni stadijum larve izlazi iz vode i smešta se na biljku gde se presvlače u odrasle jedinke ostavljajući za sobom odbačenu košuljicu. Mlade odrasle jedinke prolaze kroz period hranjenja i sazrevanja pre nego što počnu da se pare.

Ishrana

Vilin konjic je insekt grabljivac koji svoj plen hvata pomoću svojih dugih i nazubljnih nogu, i to uvek u letu. U letu pomoću svojih nogu drobi, da bi zatim pojeo svoj plen. Noge ovim insektima ne služe za hodanje, već samo za odmaranje od leta i za lov. Vilin konjic jede pretežno komarce, ali je u stanju ponekad da uhvati leptira ili muvu. U larvenom stadijumu se hrani omanjim organizmima sa dna jezera ili rečice u kojoj živi. Postoje i štetne vrste čije larve u vodi proždiru riblju mlađ. Poznato je da jedna vrsta u Americi napada čak i pčelinje matice.

Životni vek

U zavisnosti od vrste kojoj pripada, vilin konjic može da živi od 6 – 7 meseci do punih 5 godina. Najveći deo svog života ipak provede kao larva, jer leti samo u najtoplijim mesecima: najčešće od juna do septembra.

Ugroženost

Vilinski konjici su hrana većim ribama koje ih love dok lete nisko iznad vode i ptica koje su dovoljno brze da ih ulove. Vrsta nije za sada ugrožena, uprkos činjenici da su vilinski konjici osetljivi na zagađenje vode, kao i na gubitak staništa isušivanjem jezera i drugih vodenih površina.

Literatura

  1. Knjiga iz biologije za 2.razred Gimnazije

Linkovi

Pripremila: Borić Tijana, IV-3

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |