Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

Njorke
Aythya

Taksonomija

  • Carstvo Animalia
  • Tip Chordata
  • Klasa Aves
  • Red Anseriformes
  • Porodica Anatidae
  • Rod Aythya

Među patke ronilice ili njorke spadaju riđoglava patka (Aythya ferina) , ćubasta patka (Aythya fuligula) i obična njorka ili crnka (Aythya nyroca), koje se sve gnezde u Srbiji, kao i morska njorka (Aythya marila) koja se pojavljuje samo na seobi i zimovanju. Sve one žive na dubljim vodama i rone da bi se hranile sa dna. Patke njorke (Aythya): glava smeđa ili crna, nema belih pera (osim patke crnike); stanovnici su kopnenih voda; u Evropi žive četiri vrste.

Obična njorka (crnka)
Aythya nyroca

Manja je od glavate patke; Mužjaku su glava i prsa tamni, crvenosmeđi, a leđa boje mahagonija; ispod repa je bele boje; ženka je tamnija; 41 cm. Rasprostranjenost: jug Španije; mestimično u južnoj Francuskoj, srednjoj i južnoj Italiji, na sredozemnim ostrvima (osim Korzike), u Poljskoj, na Balkanu; Životni prostor: plitke bare i rečni zalivi s gustim obalskim rastinjem i vodenim biljkama; skitalica. Prehrana: biljna, ređe životinjska. Razmnožavanje: plitko gnezdo pravi na tlu uz vodu, zaštićeno grmljem; jedno gnežđenje od marta do juna; nosi 8-10 crvenkastih do žutosmeđih jaja slabog sjaja; ženka sedi na jajima 25-28 dana (mužjak je u blizini); mladi su stalno uz majku; Zov: mužjak tiho frib, vhiuu i vitt-vitt, ženka krešti gerr-gerr i gek.Ova vrsta je doživela visok stepen ugroženosti u mnogim delovima Evrope, a smatralo se da nestaje i u Aziji, dok je zvanično proglašena ugroženom 1994. godine. Međutim ispostavilo se da je ova vrsta rasprostranjena u Aziji i da tamo ima povoljne uslove za opstanak. Obične njorke spadaju u socijalne ptice, koje zimi obrazuju velika jata, često zajedno sa ostalim njorkama.

Glavata (riđoglava ) patka
Aythya ferina

Uglavnom je manja od divlje patke; mužjaku je glava crvenosmeđa, prsa crna, leđa svetlosiva; ženka je smeđa; na kljunu ima poprečnu plavu prugu; 46 cm. Rasprostranjenost: zapadna Irska, Engleska, Danska, jugoistočna Švedska, južna Finska, Holandija, Nemačka, srednja Francuska, Češka, Slovačka, Poljska, Rumunija, obale Baltičkog mora, Rusija (osim severa). Životni prostor: plitke bare, jezera sa mnogo vodenog bilja i gustim obalskim rastinjem. Prehrana: uglavnom vodeno bilje, uz to puževi, insekti, crvolike životinje, riblji i žablji mrest. Razmnožavanje: slojevito gnezdo od biljnih delova, obloženo paperjem, gradi u rogozu tik uz vodu; jedno gnežđenje u martu; nosi 8-11 zelenosivih do žutosivih jaja; ženka sedi na jajima 23-24 dana i brine se o mladima, koji idu za njom, koji postanu samostalni sa 49-56 dana. Zov: mužjak fićukavo bibi-bibi i vek-vek, ženka kreštavo karr-karr i ga-ga-gak-gre-gre.

Ćubasta patka
Aythya fuligula

Malo je manja od glavate patke; mužjaku su glava, vrat, prsa i leđa crni, a trbuh beo, na glavi ima ćubu; ženka je smeđa; 43 cm. Rasprostranjenost: Island, Irska, Engleska, Danska, Nemačka, srednja i severna Norveška, Švedska, Finska, Poljska, srednji i severni delovi Rusije. Životni prostor: plitke bare, jezera sa mnogo vodenog bilja i s gustim obalskim rastinjem. Prehrana: uglavnom životinje(kao i glavata patka), manje bilje. Razmnožavanje: gnezdo od trave i lišća, obloženo paperjem, pravi na zemlji blizu vode, zaštićeno visokom travom i trskom; nosi 8-12 zelenosivih jaja; ženka sedi na jajima 25-26 dana i brine se o mladima, koji se osamostale za 49 dana. Zov: mužjak bik-bik-bik i gi-gi-gi, ženka karr-karr, kvour-kor i krak.

Patka crnika (Morska njorka)
Aythya marila

Slična je prethodnoj vrsti, ali je veća; nema ćubu; leđa su joj siva, s poprečno crno-belim prugama; kljun je plav, s belom flekom na osnovi; 48 cm. Rasprostranjenost: Island, Norveška, obale Baltičkog mora, sever Švedske, Finske i Rusije. Životni prostor: velika slatkovodna jezera u tundrama, ali i tundre s grmljem blizu mora; selica. Prehrana: uglavnom životinje (kao i glavata patka), manje bilje. Razmnožavanje: gnezdo od bilja, obloženo paperjem, pravi na zemlji, zaštićeno zeljastim biljkama i grmljem; jedno gnežđenje od marta do juna; nosi 8-11 duguljastih, svetlozelenih do sivosmeđih jaja; ženka sedi na jajima 27-28 dana i brine se o mladima, koji postanu samostalni za 35-42 dana. Zov: mužjak viik-viik, kuku i arr, ženka malo glasnije karr-karr-karr, rarr i gok.

Literatura

  • Fauna Evrope "priručnik za raspoznavanje životinjskih vrsta", dr Harry Garms i dr Leo Borm, mladinska knjiga, Ljubljana 1981.
  • Sve životinje sveta, Elena Marcon i Manuel Mongini, Evro, Beograd 2000.

Linkovi

Slike

Pripremio: Milan Božičković IV-6

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |