Položaj Hidrografija	Stanovništvo Priroda Istorija Stari zanati	Privreda

VRANA
Corvidae

Taksonomija

  • Carstvo: Animalia
  • Koleno: Chordata
  • Klasa: Aves
  • Red: Passeriformes
  • Porodica: Corvidae
  • Rod: Corvus
  • Vrsta: C.corone

Opšti opis

Vrane su s jedne strane srodne vugama i čvorcima, a s druge strane vrlo bliske rajskim pticama. Kod visoko razvijenih vrana koje žive kod nas, dobro raspoznajemo pravi tip. Dobre osobine pevačica, koje su im u krvi i koje mogu da se pojačavaju, razvile su skoro sve i to ravnomerno. Mnoge su postale svaštojedi. Veličinu i snagu tela razvile su preko obične mere pevačica. Sve vrste vrana su slične veličine koja ne prelazi 50cm od repa do kljuna i karakterističnog sjajnog crnog perja. Neke vrste koje žive i na našim prostorima, kao što je C. c. cornix, imaju i poneko sivkasto pero. Visoke, jake noge osposobljavaju ih za dobre trkače, takođe snabdeveni odličnim organima za letenje,dolaze u red dobrih i najboljih letača. Dugačak, snažan, savijeni kljun, daje im mogućnost da nalaze najrazličitiju hranu, a za napad i odbranu im je dobro oružje. Možda u vezi sa tim mnogostranim načinom traženja hrane stoji odličan razvitak čula mirisa koje je inače kod ptica vrlo slabo. Da bi se organ za miris zaštitio, nozdrve su pokrivene gustim perjanim dlakama. Vrane imaju izvandrednu oštrinu vida i sluha, zahvaljujući kojima je vrlo teško neprijatelju da ih napadne. Instinkti su kod njih u opadanju, ali zato u pogledu sposobnosti za učenje, u skupljanju sopstvenih iskustava i udešavanja postupaka prema tome, svrstavaju se među prva tri mesta među pticama. Samo nisu usavršile sposobnost za pevanje koju su kao pevačice ipak imale. Koliko mogu da se razviju, dokazuje to da mogu naučiti da "govore" isto ili više reči od papagaja i čak da broje do tri ili četiri.

Rasprostranjenost i stanište

Iako su prema klasifikaciji različite, vrste vrana se međusobno veoma malo razlikuju. Nekih 40 vrsta ovih ptica naseljava sva područja planete osim Južne Amerike i Antarktika. Najbrojnije su Corvus corone u Evroaziji i Corvus brachyrhynchos na Severnoameričkom kontinentu. Vrane retko menjaju stanište zbog smene godišnjih doba iako je primećeno da na severnoj hemisferi neka jata migriraju pre i posle zime. Generalno gledano one ipak ne spadaju u ptice selice. Ne računajući sezonu parenja kada se parovi osamljuju, vrane se po pravilu kreću u jatima koja mogu brojati i po nekoliko hiljada jedinki. Žive preko deset godina na slobodi i skoro dvostruko duže u zarobljeništvu. Ako se pitate zašto bi neko čuvao ovakvu pticu u kavezu odgovor leži u činjenici da su vrane jedna od najinteligentnijih vrsta ptica na svetu.

Ishrana

Vrane su svaštojedi, hrane se zrnevljem, bobicama, insektima, jajima drugih ptica, ali i lešinama. U mnogim krajevima smatraju se štetočinama pošto se hrane biljnim kulturama. Ljudi ih često ubijaju ili pokušavaju da ih teraju na razne efikasne ili manje efikasne načine kao što su strašila. Vrane su drušvene ptice i kada njihova brojnost na malom prostoru naraste zaista predstavljaju potencijalnu opasnost za žitarice. Sa druge strane, vrane takođe jedu insekte štetočine koji ugrožavaju letinu i više od njih samih.

Razmnožavanje

U Vojvodini vrane kao sto je smrdivrana uglavnom se gnezde po supljem drvecu. U aprilu zenka snese 2 do 5 belih jaja, na kojima naizmenicno leže i mužjak i ženka 17 dana. Oko gnezda se podjednako angaržuju i mužjak i ženka, ali završnu reč ima ženka, jer ipak ona leži na gnezdu.

Neprijatelji

Njeni najveći neprijatelji su lisica, šakal i čovek.

Klasifikacija

Vrane pripadaju redu Corvidae familije Passeriformes kojoj takođe pripadaju i gavranovi i čavke.

Legende

Ako neka duša dođe u zemlju mrtvih puna bola zbog neke nepravde koja joj je učinjena, ona ne može da nađe mir. Ponekad se dogodi da je vrana opet prenese u svet živih, gde takva duša treba da ispravi nepravdu da bi pronašla mir u svetu mrtvih.

Mali saveti

Ako naiđete na malu vranu ispalu iz gnezda koja se ne može starati o sebi slobodno odigrajte ulogu staratelja kljukajući je raznovrsnom hranom koju bi i inače dobijala od pravih roditelja. Sitni insekti, kuvana jaja, gliste, vitaminski preparati sa kalcijumom mogu se mešati u jednoličnu masu koja se zatim ptićima treba bukvalno zavući prstom u grlo. Kada napune mesec i po dana mladi će već početi sami da se hrane skoro svime čime ih ponudite. Jedino ispravno rešenje bi bilo da ih po odrastanju pustite na slobodu ma koliko Vam bilo teško da se odvojite od pticice koju ste lično odgajili. Ona će verovatno neko vreme boraviti u kraju u kome stanujete, dolaziće Vam na prozor tražeći hranu ali će se, ako ne ranije, a onda na početku sezone parenja sigurno pridružiti pripadnicima svoje vrste odraslim na slobodi.

Literatura

  1. Enciklopedija: Brem: Život životinja

Linkovi:

Pripremila: Đurkić Ljubica, IV-3

Valid XHTML 1.0 Strict! | O nama | Site map | Kontakt | © 2008 - 2015 prof. Duško Obradović sa učenicima Gimn. "Veljko Petrović" Sombor | CSS-Cvele |